Predsednik Konfindustrije, Emanuele Orsini, dao je 30.marta intervju za Politico na temu energetike, kao i konkurentnosti i rizika od deindustrijalizacije u Evropi, koji prenosimo u nastavku.
Evropskoj industriji su potrebni hitni odgovori Evropske komisije i vlada, u suprotnom će deindustrijalizacija uskoro postati konkretna realnost, upozorio je Orsini: „Nalazimo se u situaciji ekonomske krize“.
Troškovi energije predstavljaju pitanje broj jedan za industrijski sektor kontinenta, sada više nego ikada, nakon što je američki napad na Iran doveo do naglog rasta cena. „Zajednička tema za sve je postizanje održivih troškova energije“, izjavio je Orsini, koji je predvodnik italijanske inicijative za suspenziju sistema trgovine emisijama (ETS) EU.
Orsini je upozorio da industrijski distrikti širom Evrope rizikuju da nestanu, navodeći kao primer svoj region, Emiliju-Romanju, gde bi 40.000 radnika moglo da izgubi posao do 2030. godine.
Ovo je trenutak u kojem blok mora da govori jednoglasno, istakao je Orsini, po povratku sa niza sastanaka u Briselu sa izvršnim potpredsednicima Terezom Riberom, Stefanom Sežurneom i Rafaelom Fitom, kao i sa predsednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom. „Prilično je ograničeno misliti da neke evropske zemlje mogu napredovati ostavljajući druge iza sebe, jer je Evropa jaka samo ako su sve evropske zemlje jake“, rekao je, naglašavajući da je integracija energetskih i finansijskih tržišta Unije obećavajuće rešenje na kojem EU treba da radi.
Omogućiti državama članicama EU da usmeravaju novac u sopstvene industrije je loša ideja, jer neizbežno stvara razlike između zemalja sa različitim fiskalnim kapacitetima, rekao je Orsini. Italija, opterećena dugom, nalazi se u nepovoljnijem položaju u odnosu na Nemačku. Italija je u poslednje vreme ojačala veze sa Nemačkom, što se ogleda i u odnosima njihovih industrijskih sektora, koji su, prema Orsiniju, „slični“.
Jedna od tačaka neslaganja između Rima i Berlina odnosi se na relacije sa Kinom, pri čemu je Nemačka nevoljna da previše štiti evropsku proizvodnju. „Pitanje koje moramo postaviti jeste: može li Nemačka bez Italije? Da li želimo da zamenimo Italiju ili druge zemlje EU kineskim komponentama?“, upitao je Orsini.
Mere usmerene na zaštitu „Made in Europe“ i ograničavanje kineskih investicija u Uniji nalaze se u središtu novog zakona “Industrial Accelerator Act” (IAA) koji je nedavno predstavila Komisija. IAA šalje pozitivan signal jer pokazuje da je Komisija konačno dala odgovarajući značaj industriji, izjavio je Orsini.
Međutim, to nije brzo rešenje koje je Evropi potrebno. „Ne verujem da je to pravi odgovor za sprečavanje deindustrijalizacije Evrope“, rekao je, kritikujući predlog zbog nedostatka brzine i suštine, kao i zbog povećanja birokratije. Dodao je da opšti pristup IAA više naginje dekarbonizaciji nego konkurentnosti.
Orsini je izjavio da ne očekuje da će EU u skorije vreme prihvatiti suspenziju ETS-a, uprkos tome što je 10 zemalja zatražilo hitne izmene sistema i ublažavanje naglo rastućih troškova energije.
Zemlje koje zaostaju u obnovljivim izvorima energije, poput Italije, ne bi trebalo da snose posledice odluka donetih u prošlosti, istakao je Orsini. Upozorio je i na pogrešna poređenja troškova podsticaja za obnovljive izvore energije među zemljama EU, poput Italije i Španije. Italija ima znatno širu industrijsku bazu u odnosu na Španiju, sa 350.000 proizvodnih kompanija naspram 170.000 u Španiji, prema podacima Eurostata, te se suočava i sa većim administrativnim opterećenjem, zaključio je predsednik.
